11.10.2004.

SUNCE BEZ PEGA
11. oktobra solarni astronomi su videli nešto što neviđeno tokom proteklih šest godina - ništa. Ni najmanju Solarnu pegu. Nekoliko dana kasnije Sunčeve pege su se ponovo pojavile i sada se mogu videti na Sunčevoj površini, Ovo je jasan znak astronomima da je Sunce na svom putu ka tački niske aktivnosti tokom svog 11 godina dugog ciklusa, a koji se naziva "solarni minimum". Za vreme ovog minimuma, Sunce može biti danima, pa čak i nedeljama bez pege na svojoj površini. Astronautima će sada biti lakše jer za njih to znači bezbednije vreme u svemiru.

GRAVITY PROBE B
U svojoj Opštoj teoriji relativnosti, Albert Ajnštajn je predvideo da Zemlja povlači vreme i prostor oko sebe dok se rotira oko svoje ose. Nasina letelica "Graviti Probe B" koja je lansirana ranije ove godine je trebalo da potvrdi ili opovrgne Ajnštajna. Sada, prema podacima sa letelice, izlazi da je Ajnštajn bio u pravu. Pažljivo prateći pozicije dva satelita veličine lopte pokrivena ogledalima, LAGEOS i LAGEOS 2, naučnici su otkrili da je njihova orbita pomerena za oko dva metra godišnje usled uticaja Zemljine gravitacije - skoro tacno onoliko koliko predviđa čuvena Ajnštajnova teorija.

VIRGO JATO
Na distanci od samo 50 miliona svetlosnih godina, Virgo jato galaksija je nama najbliže jato ove vrste. Ova ogromna struktura sadrži na stotine velikih i malih, spiralnih i eliptičnih galaksija, dok se 16 objekata iz ovog jata nalazi u Mesierovom katalogu. Astronomi su pronašli veliki broj planetarnih maglina u prostoru među galaksijama, što ih je navelo na teoriju da se radi o zvezdama i drugim objekatima koji slobodno kruže oko jata. Mereći put ovih objekata, astronomi su u mogućnosti da prate kako se Virgo jato još uvek formira.

MISTERIOZNI OBJEKAT
Nakon sudara naše galaksije, Melčnog Puta, sa drugim galaksijma ostaju raspršene grupe zvezda, patuljaste galaksije. Astronomi koji su obradjivali podatke dobijene "Sloan Digital Sky Survey" su pronašli ono za šta misle da je nova patuljasta galaksija. Ovaj novi objekat nazvan Willman 1 je veoma bled, čak 200 puta bleđi od bilo koje obližnje patuljaste galaksije. Dalja istraživanja bi trebalo da potvrde teoriju po kojoj je Mlečni Put okružen grudama tamne materije, od kojih svaka ima patuljastu galaksiju u svom centru.

PLANETARNI SISTEMI
Novim planetarnim sistemima treba mnogo više vremena da se formiraju nego što se prethodno smatralo, rezultat je novih informacija sakupljenih Spitzer teleskopom. Istrazivači su uperili ovaj teleskop ka 71-om prašinastom disku, a to su nove planete u nastajanju, i našli da se mnoge od njih "guše" u prašini stotinama miliona godina nakon formiranja zvezde. Ovo je moguće jedino ako se planetizimali veličine planina konstantno sudaraju na svom dugom putu ka formiranju u prave planete.