Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

Jupiter

 

jupiter.gif (2776 bytes) Jupiter jupiter 123.gif (9678 bytes) Jupiter i njegova Velika crvena pega

Jupiter je najveća planeta Sunčevog sistema, peti po redu od Sunca. Posle Venere to je najsjajnija planeta koji se vidi sa Zemlje. Jupiter je ogromna lopta gasa 10 puta veća od Zemlje i desetine veličine Sunca. Masa mu je 0.1 posto mase Sunca odnosno dve trećine mase svih planeta Sunčevog sistema. Sastav mu je vrlo sličan Sunčevom (90% vodonika i 10% helijuma, vodena para, metan i amonijak u tragovima). Jupiter nema kruto jezgro u središtu. Umesto toga kako idemo sve dublje kroz atmosferu gasovi se pretvaraju u tečnost a zatim u metalno tekuće stanje u kojem se elektroni oslobađaju atoma pa tečnost dobija svojstva metala. U atmosferi Jupitera se pojavljuju velike oluje praćene munjama. Najveća takva oluja se naziva Velika crvena pega i traje već najmanje 100 godina. Izvor unutarnje energije u Jupiteru koji je nastao prilikom njegovog stvaranja uzrok je da Jupiter emituje izmađu 1.5 i 2 puta više toplote nego što primi od Sunca. Godine 1955. otkriveno je da je Jupiter izvor jakog radio zračenja što je bio jedan od dokaza da poseduje jako magnetsko polje otprilike 4000 puta jače od Zemljinog. Radio zračenje je prouzrokovano kretanjem vrlo brzih elektrona kroz Jupiterovo jako magnetno polje. Oko Jupitera kruži 16 poznatih meseca. Najpoznatija su četiri velika meseca (Io, Europa, Ganimed i Kalisto) koje je otkrio Galileo Galilei i koji su po njemu dobili naziv Galilejevi mjeseci.

Jedan od Jupiterovih Galilejevih meseca. Površina mu je sastavljena od leda. Najnoviji snimci svemirske letilice Galileo pokazale su da se na površini leda nalaze velike raspukline po kojima se može zaključiti da se ledena kora sastoji od velikih ploča koje su se najverovatnije u prošlosti kretale po sloju vode. Današnja temperatura na površini Europe je vrlo niska i voda može postojati jedino u obliku leda. 

Najveći prirodni satelit u Sunčevom sistemu. Gustina mu je po prilici dvostruko veća od gustine vode i pretpostavlja se da je sastavljen od leda i silikatnih stena.

Prvi od četiri velika Jupiterova meseca. Nalazi se najbliže Jupiteru i vrlo je vulkanski aktivan. Na njemu je otkriveno 8 velikih eruptivnih centara. Površina mu je sastavljena od sumpora i čvrstog sumpor - dioksida.

Zadnji od četiri velika Jupiterova satelita, najtamniji i najmanje gustoće. Najverovatnije je većim delom sastavljen od vode u obliku leda.

Udaljenost od Sunca srednja 7778,34 miliona km = 5,203  a.j.
maksimalna 815,7 miliona km = 5,455 a.j.
minimalna  740,9 miliona km =  4,951 a.j.
Siderički period 11,86 godina = 4332,59 dana
Sinodički period 398,9 dana
Period rotacije ekvatora (sistem I) 9 h 50 m 30 s
ostali deo planete (sistem II) 9h 55 m 41 s
radio meted 9h 55 m 29 s
Srednja orbitalna brzina 13,06 km`s
Nagib ose 3° 04´
Nagib putanje 1° 18´ 15´´,8
Ekscentricitet putanje 0,048
Prečnik ekvatorski 142,200 km
polarni 134,700 km
Prividni prečnik viđen sa Zemlje maksimalan 50´´,1
minimalan 30´´,4
Masa (Sunce = 1/M  Jupitera) 10477,4
Gustina (voda = 1) 1,33
Masa (Zemlja=1) 317,89
Zapremina (Zemlja=1) 1318,7
1. kosmička brzina 60,22 km/s
Površinska gravitacija (Zemlja=1) 2,64
Srednja površinska tempetratura -150° C
Spljoštenost 0,06
Albedo 0,43
Najveća prividna veličina (magnituda) -2,6
Prividni prečnik Sunca 6´ 09´´

VRH