|
Jupiter
Jupiter
Jupiter i njegova Velika crvena pega
Jupiter je najveća planeta Sunčevog
sistema, peti po redu od Sunca. Posle Venere to je najsjajnija planeta
koji se vidi sa Zemlje. Jupiter je ogromna lopta gasa 10 puta veća od
Zemlje i desetine veličine Sunca. Masa mu je 0.1 posto mase Sunca
odnosno dve trećine mase svih planeta Sunčevog sistema. Sastav
mu je vrlo sličan Sunčevom (90% vodonika i 10% helijuma, vodena
para, metan i amonijak u tragovima). Jupiter nema kruto jezgro u središtu.
Umesto toga kako idemo sve dublje kroz atmosferu gasovi se pretvaraju u tečnost
a zatim u metalno tekuće stanje u kojem se elektroni oslobađaju
atoma pa tečnost dobija svojstva metala. U atmosferi Jupitera se
pojavljuju velike oluje praćene munjama. Najveća takva oluja se
naziva Velika crvena pega i traje već najmanje 100 godina.
Izvor unutarnje energije u Jupiteru koji je nastao prilikom njegovog
stvaranja uzrok je da Jupiter emituje izmađu 1.5 i 2 puta više
toplote nego što primi od Sunca. Godine 1955. otkriveno je da je Jupiter
izvor jakog radio zračenja što je bio jedan od dokaza da poseduje
jako magnetsko polje otprilike 4000 puta jače od Zemljinog. Radio zračenje
je prouzrokovano kretanjem vrlo brzih elektrona kroz Jupiterovo jako
magnetno polje. Oko Jupitera kruži 16 poznatih meseca. Najpoznatija su
četiri velika meseca (Io, Europa, Ganimed i Kalisto) koje je
otkrio Galileo Galilei i koji su po njemu dobili naziv Galilejevi
mjeseci.
Jedan od Jupiterovih Galilejevih meseca. Površina
mu je sastavljena od leda. Najnoviji snimci svemirske letilice
Galileo pokazale su da se na površini leda nalaze velike raspukline
po kojima se može zaključiti da se ledena kora sastoji od
velikih ploča koje su se najverovatnije u prošlosti kretale po
sloju vode. Današnja temperatura na površini Europe je vrlo niska
i voda može postojati jedino u obliku leda. |
Najveći prirodni satelit u Sunčevom
sistemu. Gustina mu je po prilici dvostruko veća od gustine
vode i pretpostavlja se da je sastavljen od leda i silikatnih stena. |
Prvi od četiri velika Jupiterova meseca.
Nalazi se najbliže Jupiteru i vrlo je vulkanski aktivan. Na njemu
je otkriveno 8 velikih eruptivnih centara. Površina mu je
sastavljena od sumpora i čvrstog sumpor - dioksida. |
Zadnji od četiri velika Jupiterova satelita,
najtamniji i najmanje gustoće. Najverovatnije je većim
delom sastavljen od vode u obliku leda. |
Udaljenost od Sunca |
srednja 7778,34 miliona km = 5,203 a.j. |
maksimalna 815,7 miliona km = 5,455 a.j. |
minimalna 740,9 miliona km = 4,951 a.j. |
Siderički
period |
11,86 godina = 4332,59 dana |
Sinodički
period |
398,9 dana |
Period rotacije |
ekvatora (sistem I) 9 h 50 m 30 s |
ostali deo planete (sistem II) 9h 55 m 41 s |
radio meted 9h 55 m 29 s |
Srednja
orbitalna brzina |
13,06 km`s |
Nagib
ose |
3° 04´ |
Nagib
putanje |
1° 18´ 15´´,8 |
Ekscentricitet
putanje |
0,048 |
Prečnik |
ekvatorski 142,200 km |
polarni 134,700 km |
Prividni
prečnik viđen sa Zemlje |
maksimalan 50´´,1 |
minimalan 30´´,4 |
Masa
(Sunce = 1/M Jupitera) |
10477,4 |
Gustina
(voda = 1) |
1,33 |
Masa
(Zemlja=1) |
317,89 |
Zapremina
(Zemlja=1) |
1318,7 |
1.
kosmička brzina |
60,22 km/s |
Površinska
gravitacija (Zemlja=1) |
2,64 |
Srednja
površinska tempetratura |
-150° C |
Spljoštenost |
0,06 |
Albedo |
0,43 |
Najveća
prividna veličina (magnituda) |
-2,6 |
Prividni
prečnik Sunca |
6´ 09´´ |
VRH
|