vesti
11. oktobar 2004.

NOVA MISIJA
Po svemu sudeći nama najbliže zvezde zapravo još nisu otkrivene jer najverovatnije pripadaju klasi hladnih, bledih zvezda zvanih braon patuljci. Nova misija koja će se pozabaviti ovim pitanjem i traganjem za novim bliskim zvezdama, a koju planira NASA, nazvana "Wide Field Infrared Survey Explorer (WISE)", nedavno je dobila zeleno svetlo. Početak misije je planiran za 2008. godinu a njena cena će biti oko 208 miliona dolara. WISE će skenirati celo nebo u infracrvenom u potrazi za bliskim braon patuljcima, za diskovima u kojima se formiraju planete oko obližnjih zvezda i za galaksijama u sudaru. Misija bi trebalo da načini bazu podataka koja bi sadržala oko milion snimaka sa stotinama miliona objekata.

NOVI OBJEKAT
Astronomi su uz pomoć Gemini opservatorije naišli na misteriju. U binarnom sistemu EF Eridanus koji se nalazi 300 svetlosnih godina daleko od nas, jedan objekat nikako ne može tačno da se klasifikuje. Objekat je veličine Jupitera, ali mnogo masivniji - toliko da ne može da se svrsta u  planete. Objekat ima temperaturu braon patuljka, ali njegova svetlost nema karakteristike jednog braon patuljka. Za sada naučnici veruju da je ovaj objekat nekada bio zvezda, ali da je većina materijala sa nje "skinuta" pod uticajem gravitacije veće zvezde tokom perioda od 5 milijardi godina. Moguće da nakon toga zvezda nije mogla dati više materijala za sagorevanje te se ugasila.

SPIRIT
Problem sa točkovima na Marsovom roveru Spirit je u mestu zaustavio ovo vozilo. Iz nekog nepoznatog razloga roverov prednji desni i zadnji levi točak su prestali sa
radom nakon što im data komanda prvog oktobra. NASA inžinjeri su izvršili seriju test dijagnoza da bi utvrdili koji sistemi bi mogli imati posledice od ovog kvara i rezultati se još uvek obrađuju. Jedno od rešenja bi moglo biti permanentno isključivanje kočnica na ova dva točka, što bi stavilo rover u stanje povišenog rizika. Spirit je do sada prešao 3,6 km. po površini Marsa a to je mnogo duže nego za šta je rover dizajniran tako da mehanički problemi ne treba nikoga da iznenade.

KRETANJE MATERIJALA
Istraživači sa Caltech Univerziteta su pogledali duboko u svemir i tako zašli u vreme kada se rani materijal "slivao" kreirajući jata i super jata galaksija. Istraživači su ovo učinili pomoću instrumenta "Cosmic Background Imager (CBI)" koji je instaliran na Andama u Čileu, a koji osmatra svemir iz vremena kada je bio star samo 400.000 godina, dakle u vreme kada se galaksije, zvezde i planete još nisu formirale. Posmatranjem ovog materijala na početku formiranja velikih struktura, istraživači su bili u mogućnosti da potvrde da su tamna materija i tamna energija čak i onda imali uticaja.

KEPLEROVA SUPERNOVA
Devetog oktobra 1604. godine nova zvezda sa sjajem velikih i nama bliskih planeta pojavila se na nebu. Johannes Kepler je bio jedan od astronoma koji je tada, u vreme pre teleskopa, pokušao da prouči ovu novu zvezdu. NASA je sada okrenula sve tri svoje velike svemirske opservatorije (Hubble, Chandra, Spitzer) ka ostacima te supernove i načinila ovaj snimak koji je prikazuje u mnogo različitih svetlosnih talasnih dužina. Na snimku se vidi balonasti oblak od gasova i prašine širok 6 svetlosnih godina i koji se širi brzinom od 6 miliona km/h.

LANSIRANJE 50 NANOSATELITA

"Arianaspace" je objavila da će lansirati jato od 50 nanosatelita tokom 2007. godine u znak sećanja na 50-togodišnjicu lansiranja prvog satelita "Sputnjik" 1957. godine. Svaki od malih satelita će biti težak svega jedan kilogram i svaki satelit će sadržati naučni paket koji če dizajnirati po jedna država. Svih 50 nanosatelita če biti lansirano u isto vreme na jednoj raketi i njihova misija će trajati 2 godine.