Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

 Rečnik "A"

 1-0 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z Č

A
Aberacija zvezdane svetlosti  Prividno pomeranje u položaju zvezde zbog konačne brzine svetlosti (299 792 458 m/s) i pomeranja posmatrača koje pretežno potiče od obilaženja Zemlje oko Sunca. Zbog toga nam se čini da je vizura skrenula za neki ugao. Maksimalna vrednost ugla aberacije je 20" 4955.
Afel Tačka u kojoj je neko telo na (eliptičnoj) putanji oko Sunca najudaljenije od Sunca. 
Akrecija Proces spajanja sitnih delova materije u veće pod uticajem međusobnog gravitacionog privlačenja ili usled sporih sudara.
Aktivna galaktička jezgra (AGN-Active Galactic Nucleus) To je središnje područje aktivne galaksije u kojemu se stvaraju neobično velike količine energije, a čiji izvor nije zračenje pojedinih zvezda. Ovo je karakteristika nekoliko različitih tipova objekata koji su podeljeni po njihovom izgledu i tipu zračenja koje zrače. To su: kvazari, Seyfert galaksije, radio galaksije, N galaksije i blazari. Jedini mogući izvor ovako jakog zračenja može biti super masivna crna rupa u koju pada materija uz oslobađanje gravitacione energije.
Albedo Odbojna moć nekog nesvetlećeg tela (npr. planete) prema svetlosnim zracima. U idealnom slučaju telo koje odbija celokupnu svetlost koja padne na njega ima albedo 1.0, a telo koje uopšte ne odbija svetlost ima albedo 0. [geometrijski albedo]
Almukantarat Mali krug čija je ravan uporedna sa ravni posmatračevog horizonta.
Altituda Ugaona razdaljina nekog nebeskog tela od horizonta.
Angstrem Stara jedinica za merenje talasnih dužina; jednak je desetomilionitom delu milimetra.
Anomalistička godina Vremenski period između dva uzastopna prolaza Zemlje kroz perihel na putu oko Sunca (traje 365,25964 dana).
Anomalistički mesec Vreme za koje Mesec dva puta uzastopno prođe kroz perigej na svom putu oko Zemlje (27.554 550 dana)
Antiapeks Tačka koja leži dijametralno nasuprot Sunčevom apeksu.
Apeks Sunčevog kretanja Tačka u sazvezđu Herkula ka kojoj se kreće Sunce sa celim svojim sistemom (brzinom od 20 km/sec)
Apogej Tačka najdalja od središta Zemlje na orbiti objekta koji se okreće oko Zemlje.
Apsolutna veličina (apsolutna magnituda) (M) Prividni sjaj koji ima neka zvezda kad se posmatra sa razdaljine od 10 parseka. Apsolutna veličina Sunca je +4,85 M [prividna veličina]
Apsolutna nula Teorijski najniža moguća tempreatura. Tada prestaje svako molekularno kretanje. Po Kelvinovoj skali tada temperatura iznosi 0K stepeni, dok je po Celzijusu to -273,16°C.
Apsorpcija svetlosti u prostoru Vasionski prostor nije potpuno prazan kao sto se misli. Materija, koja je dovoljno krupna da bi bila zapažena, je rasuta između planeta, a postoji i između zvezda. Zbog toga je svetlost koja dolazi od udaljenih objekata manje svetla i crvena. Ovaj uticaj mora da se uzme u obzir pri svim proučavanjima.
Apsorpcijska maglina Apsorpcijske magline su tamni međuzvezdani oblaci koji apsorbuju svetlost koja dolazi iza njih, pa ih vidimo kao tamnu senku na svetloj pozadini. Ove magline se sastoje od gasa i prašine. Temperatura ovih oblaka je dovoljno niska da se mogu formirati jednostavniji molekuli. Pronađeni su jaki dokazi koji pokazuju da se početna faza razvoja zvezda odvija u ovakvim oblacima.
Apsorpcijske linije Apsorpcijske linije su oštri padovi intenziteta zračenja na uskom delu talasnih dužina kontinuiranog spektra. Ovo se događa zbog toga što atomi apsorbuju zračenje tačno određenih talasnih dužina pa kada zračenje dođe do atoma prolaze samo one talasne dužine koje atom ne apsorbuje. Svaki hemijski element apsorbuje druge talasne dužine pa na osnovu toga možemo odrediti od kojih se elemenata sastoji zvezda kojoj posmatramo apsorpcijske linije. Na osnovu jačine pojedinih linija možemo odrediti i udeo pojedinih elemenata u ukupnoj masi zvezde, ali ne direktno, jer temperatura, gustina i drugi fizički uslovi imaju uticaja na jačinu linija. Ove linije su karakteristične za spektar većine zvezda. Kod Sunčevog spektra se ove linije zovu Fraunhofrove linije.
Asocijacija Grupa mladih zvezda (obično nekoliko desetina) koje su rođene zajedno u istom "zvezdanom porodilištu". Te zvezde su sestre. Pošto nisu čvrsto povezane međusobnim gravitacionim privlačenjem vremenom se, nakon nekoliko miliona godina, izdvajaju iz grupe.
Astrometrija (položajna astronomija) Grana astronomije koja se bavi određivanjem položaja nebeskih tela na nebeskom svodu koristeći činioce kao što su precesija, nutacija i sopstvena kretanja, koja izazivaju promenu položaja u toku vremena.
Astronomska jedinica Srednje rastojanje Sunca od Zemlje = 149,597,870 km
Atmosfera Gasoviti omotač oko nebeskog tela.
Azimutska (altazimutska) montaža  Način postavljanja instrumenta koji astronomskom durbinu omogućava obrtanje oko dve uzajamno upravne ose: vertikalne(azimutske) i horizontalne(visinske). Koristi se za merenje koordinata nebeskog tela u horizontskom koordinatnom sistemu.
Azimut Horizontalni ugao koji sa meridijanskom ravni zaklapa vertikalna ravan u kojoj se nalazi nebesko telo. Računa se kao pozitivan od juga ka zapadu.