Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

Drugi sistemi

 

Dugo vremena je astronomija svoju aktivnost delila na posmatranje planeta našeg Sunca, i zvezda, tj. onoga što postoji van Sunčevog sistema. Danas se uspostavlja most između ova dva domena istraživanja: astronomi nastoje da prouče planete koje, možda, kruže oko drugih zvezda.

Postoje li druge planete u svemiru, ili jedino Sunce ima " svitu"? Na ovo pitanje bi se lakše odgovorilo kada bi se pouzdano znalo kako je nastao Sunčev sistem. Ono što pouzdano znamo - to je da je naše Sunce sasvim obična zvezda, jedna od stotine milijardi koje vidimo u našoj galaksiji. Sasvim je verovatno da milijarda galaksija vidljivih teleskopima sadrži nekih što milijardi milijardi zvezda ( sto i 18 nula ). Pa zar jedino Sunce ima privilegiju posedovanja planeta?

Većina današnjih teorija pretpostavlja da planetni sistemi prirodno nastoje da se formiraju oko zvezda, odnosno da je postojanje planeta u svemiru pre pravilo, nego izuzetak. Ako je tako, moglo bi se očekivati da u našoj galaksiji postoji na milijarde planeta. Ali njih nije moguće otkriti direktno, pomoću teleskopa, jer su suviše male i preslabog sjaja. Setimo se da je i najbliža zvezda udaljena 4 sv. godine.

Način ipak postoji. Poznato je da se Jupiter ne okreće direktno oko Sunčevog središta, nego se ta dva tela okreću oko zajedničkog gravitacionog centra. Neki pažljivi posmatrač, koji ne bi video Jupiter, uočio bi da Sunce opiše malu elipsu na nebeskom svodu. Iz toga se može zaključiti da oko njega kruži planeta kojoj je potrebno toliko vremena da ga obiđe. Pomoću tog metoda, Besel i Piters su još u prošlom veku dokazali da zvezde Sirijus i Prokion imaju pratioce, danas poznate pod nazivom " beli patuljci" .

Nepravilnosti koje u kretanju zvezda izazivaju planete, mnogo su slabije i teže uočljive. Ipak smatra se prilično pouzdanim da su neke planete već otkrivene. Zvezda 61 Labuda ( 61 je oznaka iz Flamstedovog zvezdanog kataloga, a Labud je sazvezđe ) prva je kojoj je određena udaljenost - 11 sv. godina, još 1838. godine. Ustanovljeno je da je to, zapravo dvojna zvezda, čije su obe komponente slabije od Sunca. Manja komponenta pokazuje kolebanje u kretanju, iz čega je zaključeno da oko nje kruži telo mase oko 15 puta veće od Jupiterove. Mada na izgled suviše masivno, ovo telo je previše malo da bi bilo zvezda: najmanja poznata zvezda ima masu 150 puta veću od Jupiterove. Po svemu sudeći, reč je o objektu koji nema sopstvenu svetlost - dakle to je planeta.

Američki astronom Piter van der Kamp pola veka je posvetio proučavanju Barnardove zvezde, u sazvezdju Zmijar, udaljene od nas 6 sv. godina. Godine 1963. izneo je tvrdnju da jedna planeta gravitira oko ove zvezde. Šest godina kasnije obznanio je da tamo moraju postojati dve planete, od kojih je jedna za petinu manja od Jupitera, a druga za desetinu veća od njega.

Dugotrajna praćenja i pažljivi proračuni pružili su indicije da još neke zvezde imaju planetarne pratioce. Oko dvojnog sistema Kriger - 60, na primer, udaljenog 13 sv. god. u Cefeju, verovatno orbitira planeta sa masom 9 puta većom od Jupiterove. Zatim, moguće je da oko crvene zvezde Ros - 614 ( 13, 4 sv. god. , u Orionu ) kruži tamni pratilac mase 80 puta veće od Jupiterove - što predstavlja prelaz između planete u zvezdu. Treba spomenuti i dvojni sistem Eta Kasispeje ( 17, 6 sv. god. ), koji bi trebalo da ima pratioca 10 puta većeg od Jupitera.

Iako ne možemo otkriti planete manje od Jupitera, to ne znači da one ne postoje. Sasvim je verovatno da neki od ovih tamnih pratilaca član jednog sistema koji sadrži i manja tela. Na žalost u našem svemirskom susedstvu se nalazi mali broj zvezda. Ako se istraživanja protegnu na udaljenost do 100 sv. godina, tu već ima na hiljade zvezda. Ali, da bi tamo zavirili, astronomi će morati da se opreme još boljom tehnologojom i još većim strpljenjem.

Sunčeva korona za vreme totalnog pomračenja 20. juna 1973. godine. raznobojne konture su dobijene višestrukim filterima, predstavljaju razne veličine sjaja.

Nezemaljska panorama: umetnik je predstavio detalj planete koja orbitira oko dvojnog sunčevog sistema ( beli patuljak i crveni džin ) .

 


Divovsko nebesko telo: poređene Jupitera i hipotetične planete u 61 Labuda

 
Zemlja blizu smaka sveta tajna postanka crveni mars
lutajuće zvezde najmanja planeta sondiranje planeta
kralj planeta varljive granice zvezde repatice
biser sunčevog sistema veliko putovanje ono što lebdi
daleko od sunca pojas asteroida fenomen života
zemljin mesec svet sumraka drugi sistemi

VRH