Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

Najmanja planeta

 

Planetu Merkur teško je posmatrati sa Zemlje, jer je zasenjena jakim sjajem naše zvezde, od koje je udaljena u proseku oko 58 miliona kilometara, ima mali prečnik ( malo veći od prečnika meseca ) i brzo se kreće na orbiti oko Sunca ( 88 zemaljskih dana ). Na našim geografskim širinama može se videti samo pola sata pre zalaska Sunca. To su i bili osnovni razlozi što se o njoj do skora relativno malo znalo.

Prečnik Merkura je svega oko 4800 km, tj. 0, 37 prečnika Zemlje, a sila teže na ekatoru dostiže tek 0, 4 Zemljine. Po veličini to je najmanja planeta i zauzima čak 13. mesto u Sunčevom sistemu, jer su od njega veće ne samo planete nego i neki sateliti Jupitera i Saturna ( Granimed, Triton, Kalisto i Titan ) .

Nedovoljno jasno detalji na Merkuru nametali su sve do skora hipotezu da se njegov period rotacije oko sopstvene ose i kretanje na orbiti oko Sunca poklapaju, što bi značilo da je njegov dan ravan njegovoj godini. Drugim rečima, trebalo bi da je dnevna strana Merkura uvek okrenuta Suncu i da joj je temperatura dovedena do usijanja i topljenja, dok je noćna strana okrenuta suprotno i obasjana samo zvezdama sa temperaturom i do - 270 stepeni Celzijusa. Pomoću velikog radio teleskopa Arecibo u Portoriku ustanovljeno je da se Merkurova godina ipak razlikuje od njegovog dana ( 58, 65 zemaljskih ), tako da se na čitavoj njegovoj površini lagano smenjuju dan i noć.

U martu i septembru 1974. godine američka sonda " Mariner - 10" emitovala je na Zemlju izvanredne snimke i mnogobrojne podatke. Tako se saznalo da Merkur u mnogome podseća na Mesec: prošaran je kraterima koji su nastali verovatno vulkanskom i tektonskom aktivnošću. Na osnovu tih podataka naučnici su zaključili da na vreloj planeti nije moglo doći do značajnijih diferencijacija posle relativno brzog hlađenja i očvršćavanja njenog primordijalnog embriona. Ipak, na Merkuru postoje neke oblasti koje podsećaju na lunarna " mora" : vide se smežurani grebeni i krateri, pojedinačni i u lancima, ali oni nisu toliko široko rasprostranjeni kao na našem Mesecu.

Ekvatorijalne promene temperature na Merkuru dostižu i 500 oC. Kada je " Mariner -10 " stigao do Merkura, on je bio najviše udaljen od Sunca, a podnevna temperatura je bila oko 190 oC. U trenutku presecanja terminatora ( granice izmedju dana i noći ) , temperatura se spustila na - 120 oC i čak - 170 oC. Ekstrapolacijom podataka o toploti planete izračunato je da maksimalna temperatura na Merkuru iznosi oko 300 oC, što u potpunosti odgovara ranijim merenjima sa Zemlje.

Gustina gornjeg sloja tla sa Merkura iznosi 1-1, 5 gustina vode, a poroznost skoro 50%, što opet podseća na Mesečeve. Sličnost sa Mesecom je samo kad je reč o spoljašnosti Merkura. Njegova unutrašnjost je mnogo sličnija Zemljinoj. Gustina mu je mnogo veća od Mesečeve, pa čak i od gustine naše planete. Njegovo jezgro je bogato gvozđem, što pokazuje i dosta jako magnetno polje. Ono izaziva i skretanje " Suncevog vetra ". Merenja izvršena sa marinera pokazuju da Merkurova atmosfera iznosi tek milijarditi deo Zemljine i da se sastoji najviše od Helijuma. Pošto ovaj gas veoma lako fluirira, može se zaključiti da se stalno proizvodi iz planetarnog materijala, moguće iz koncentracije urana i torijuma ( kako pokazuju istraživanja sa Marinera ) .

Mala udaljenost od Sunca je uzrok velike gustine Merkura, odnosno velike koncentracije teških metala u njegovom jezgru. Usled intenzivnog zagrevanja, po jednoj hipotezi, površina je isparavala ostavljajući tanak omotač i gusto jezgro. Prema drugoj teoriji - imajući u vidu da se gustina povećava sa smanjenjem udaljenosti od Sunca - gvozđe i drugi teži elementi iz primordijalne sredine su se koncentrisali bliže Suncu, dok su lakši hemijski elementi, kao sastavni deo planeta, odlazili dalje od Sunca. Zato Merkur ima dosta gvozđa, Zemlja ga ima manje, a spoljne planete ga nemaju uopšte.

merkur.gif (13274 bytes) Merkur

 

 
Zemlja blizu smaka sveta tajna postanka crveni mars
lutajuće zvezde najmanja planeta sondiranje planeta
kralj planeta varljive granice zvezde repatice
biser sunčevog sistema veliko putovanje ono što lebdi
daleko od sunca pojas asteroida fenomen života
zemljin mesec svet sumraka drugi sistemi

VRH