Sunčev sistem | Galaksija | Meteori | Asteroidi | Verovanja | Zanimljivosti |
Rečnik | Vesti | Arhiva | Linkovi | Download | Kontakt |
Sondiranje
planeta
Kosmički stručnjaci Rusije, SAD i drugih zemalja, uz veliku
pomoć astronoma, planiraju opsežno istraživanje objakata u
Sunčevom sistemu. Programi predviđaju da pored nekih
planeta sonde samo prolete, obavljajući fotografisanje i merenje. Druge automatske
letilice će ući u orbitu i spustiti se na površinu, a neke
će pokupiti uzorke tla i
vratiti se na Zemlju. U novembru 1974. godine
je nemaćko-amerićka sonda" Helios " krenula u susret Suncu, do udaljenosti od oko
45 miliona km. Ona ce proučavati " Sunčev vetar ",
kosmičke zrake, tragove
prolaska kometa i drugo. Predviđeno je i izvršeno lansiranje " Heliosa - 2
"
1976. godine. Interesovanje za Mars
je poraslo posle lansiranja sonde " Mariner - 10 " koja je 29. marta 1974. godine
poslala izvanredne fotografije planete i mnoge naušne podatke.
Još je par letelica
osamdesetih godina krenulo prema " vreloj planeti " i
ušlo na različite orbite
Merkura. Za
istraživanje Venere
planirano je lansiranje 12 sondi. Prve dve su bile 1978. godine i one su sa planetske
orbite izbacile grozd kapsula koje su se meko spustile na tlo. Godine 1983. tamo su
krenula i dva orbitera da bi oblacima zaklonjeno tlo proučavali radarima.
Slične dve
letilice su lansirane i 1985. godine. SAD su meko spuštanje sonde izvele 1989. godine.
Pored TV kamera sonde će nositi seizmičke, meteorološke i druge instrumente. Mars ce, verovatno,
posle Meseca, biti prvi cilj astronauta, ali takav program još nije
razrađen. Zato se
velika pažnja pridaje istraživanju" crvene planete "
pomoću automatskih letilica.
Avgust 1975. godine je lansirana sonda tipa " Viking " , da bi na cilj stigla
1976. u junu. Jedan deo sonde, " lender " se spustio ne
površinu planete, dok je
drugi deo, " orbiter " , ostao da kruzi u orbiti planete. Godine 1979. ka Marsu
su se uputile još dve sonde, a 1984. tamo su stigle dve letilice koje su pokupile uzorke
tla i vratili ih na Zemlju. Godine 1990. i 1991. su izvedena dva leta do Marsa i to do
njegovih satelita - Fobosa i Deimosa. Pošto je " Pionir
-10" bezbedno prošao kroz pojas asteroida, dokazano je da gotovo i ne postoji
opasnost od sudara sa krševitim planetoidima. Naučnici su uputili i jednu sondu 1986.
godine koja je ispitala jedan veći asteroid koji je nastao raspadom
hipotetične planete
Faeton u davnoj prošlosti.
Gost sa Zemlje: Mariner 10 prolazi pored Venere ( levo ) u susret Merkuru ( desno )
|