Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

Fenomen života

 

Drevni zapisi pokazuju da su ljudi još u antičko vreme verovali da se u kosmosu nalaze naseljeni svetovi - " drugih zemalja" kako je zapisao Anaksagora u petom veku pre nove ere. Ta tema privlači paznju mnogih modernih naučnika, o čemu svedoče hiljade teza, rasprava, knjiga, kongresi egzobiologa. . .

Što se Sunčevog sistema tiče, situacija je nešto jasnija. Život Zemaljskog tipa ima za osnovu ugljo-vodonična jedinjenja i vodu kao biloški rastvarač. Za razvoj takvog oblika života, potrebni su i određeni uslovi. Pre svega temperatura planete ne sme biti ni suviše visoka ( jer bi razorila organske molekule ) , ni previše niska ( jer bi onemogućila biohemijsku aktivnost ). Zatim, potrebna je dovoljno gusta atmosfera, zbog zaštite od ubojitog zračenja, koja sadrži zadovoljavajuću količinu kiseonika i vodene pare.

S obzirom da se oblast temperaturne tolerancije ( " životna zona" ) , proteže između Venere i Marsa, eventualno postojanje života sličnog zemaljskom, može biti jedino na još ove dve planete. Međutim, Venerina atmosfera je suviše neprijateljska - previsoka temperatura i atmosferski pritisak - da bi neki zemaljski organizam mogao na njoj preživeti. S druge strane Marsova atmosfera je nedovoljno gusta, sa premalo kiseonika i vodene pare. Ipak, dopušta se mogućnost postojanja primitivnog oblika života na ove dve planete, pa će za njima tragati sonde koje će biti poslate u skorijoj budućnosti i koje su i ranije slate sa istim zadatkom.

U prilog pretpostavkama egzobiologa idu ispitivanja koja su pokazala veoma veliku sposobnost organizama da se prilagođavaju. Tako, mnoge životinjske vrste žive na dnu okeana gde je pritisak i do 1000 atmosfera; žive bakterije su izvađene iz naftnih bušotina sa 1000 m dubine; spore bakterija su opstajale u laboratoriji na apsolutnoj nuli, a druge u gejzirima na oko 100 oC; cvetne biljke su pronađene i na visini od 6200 m; gljivice plesni izdržale su snažno kosmičko zračenje na visini od 33 km u balonskim sondama. . .

Neki naučnici smatraju da bi život mogao biti zasnovan i na nečem drugom, a ne samo na ugljovodonicima i vodi. Razume se reč je samo o hipotezama, ali solidno argumentovanim. Između ostalog, smatra se da je život moguć i na silicijumskoj, amonijačnoj, sumporvodoničnoj i fluorovodoničnoj osnovi. Silicijum je sposoban kao i ugljenik da formira kompleksne molekule. Druga hipoteza - više oprezna spekulacija nego naučna pretpostavka - govori o mogućnosti da život baziran na ugljeniku egzistira na veoma niskim temperaturama u sredini u kojoj je voda zamenjena tečnim amonijakom. Ovo je zanimljiva ideja za razmatranje o Jupiteru i Saturnu, jer tamo vladaju takvi uslovi.

U svakom slučaju, nije na odmet izvesna opreznost kada se istražuje fenomen života u Sunčevom sistemu. Kompleksni oblici života kakve poznajemo, sigurno su privilegija Zemlje. Ali ne može se sasvim isključiti mogućnost postojanja nekog oblika života i na nekom drugom mestu u svemiru. O tome će se mnogo više saznati u narednim decenijama, zahvaljujući letovima automatskih sondi, kosmičkim stanicama, a zatim i brodovima sa ljudskom posadom.

Traganje za životom: flota brodova sa Zemlje se približava Marsu

Sunčev sistem: dok je Merkur u vrućoj zoni - žuto, a Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton u plavoj - hladnoj zoni, Venera, Zemlja i Mars se nalaze u zoni života - oranž.

 

Zemlja blizu smaka sveta tajna postanka crveni mars
lutajuće zvezde najmanja planeta sondiranje planeta
kralj planeta varljive granice zvezde repatice
biser sunčevog sistema veliko putovanje ono što lebdi
daleko od sunca pojas asteroida fenomen života
zemljin mesec svet sumraka drugi sistemi

VRH