G |
|
Gama
tačka |
Tačka
na nebeskoj sferi koja odgovara položaju Sunca na dan prolećne
ravnodnevnice. Uzima se da je rektascenzija gama tačke
jednaka 0 zato što se sve rektascenzije računaju od nje. |
Geokorona |
Sloj
veoma razređenog vodonika koji obuhvata Zemlju blizu najviše
granice atmosfere. Prostire se na više od 50 000 km od najdalje
granice Zemljine atmosfere. |
Geoid |
Geometrijsko
telo koje približno predstavlja Zemljin oblik zajedno sa
nepravilnostima zbog neravnomernog rasporeda masa u njoj. Poklapa
se sa srednjom površi voda svetskog okeana i sa njim spojenih
mora, bez plima i oseka i ostalih poremećaja. Površina
geoida se materijalizuje na taj način što on mora da bude
uvek upravan na pravac umirenog viška u svakoj tački
Zemljine površine. |
G
zvezda |
Zvezda
spektralne
klase G. Žute boje, temperatura na površini od 4900 K do 6000 K; u sprektru
preovlađuju
linije neutralnih i jonizovanih metala. Tipični predstavnici su Sunce i Kapela. |
Galaksija |
Porodica zvezda
koje se međusobnim gravitacionim privlačenjem drže na okupu. Postoji
više tipova
galaksija po obliku i veličini. Galksije patuljci
sadrže svega oko 100
000 zvezda dok galaksije giganti na okupu drže i po 3000 milijardi
zvezda. Spiralne galaksije imaju oblik diska sa centralnim
ispupčenjem iz
kojeg se izvijaju kraci. Postoje zatim eliptične galaksije i galaksije
nepravilnog oblika. |
Galaksija |
Galaksija
(sa velikom slovom G) je galaksija kojoj pripada i
naš Sunčani sistem.
Poznata je i pod nazivom Mlečni put, ili Kumova slama. Nasa Galaksija pripada tipu
spiralnih galaksija. Sadrži oko dvesta milijardi zvezda.... |
Galaktički halo |
Sferično
područje oko spiralne galaksije koje se izdiže iz galaktičkog
diska ako galaksiju posmatramo sa strane. U njemu se nalaze
najstarije zvezde i loptasta zvezdana jata. |
Geometrijski albedo |
Odnos
između
sjaja nekog planetarnog tela gledano iz pravca Sunca i sjaja zamišljenog sfernog tela iste
veličine i na istoj razdaljini, a koje odbija raspršenu svetlost Sunca. [albedo] |
glavni niz, zvezda
glavnog niza |
Glavni niz
je tanka linija koja se proteže od gornjeg levog do donjeg desnog
dela Hertzsprung-Russellovog diagrama. To je diagram u
kojem je ucrtana osvetljenost zvezde u funkciji njene temperature.
Većina zvezda se nalaze na liniji glavnog niza što pokazuje
da su temperatura i osvetljenost zvezde u velikoj meri određeni
njenom masom. Uprkos tome postoje neke razlike uzrokovane
razlikama u njihovom hemijskom sastavu. Kod zvezda glavnog niza
izvor energije je fuzija vodonika u helijum. Zvezde koje su u
nekom drugom stadijumu razvoja se ne nalaze na glavnom nizu
već drugde u HR diagramu. Većina zvezda provodi 90%
vremena svog života kao zvezda glavnog niza.
 |
Globula |
Deo
magline. |
Godina |
Vreme za koje
Zemlja obiđe Sunce. Tropska
godina je vreme između dva uzastopna Sunčeva prolaza kroz gama
tačku.
Siderička godina je vreme
za koje Zemlja opiše celu svoju putanju oko Sunca u odnosu na zvezde.
Anomalistička godina je
vremenski period između dva uzastopna prolaza Zemlje kroz perihel
na putu oko Sunca (traje 365,25964 dana).
Godina |
dužina u danima |
Tropska |
365,24219 |
Siderička |
365,25636 |
Anomalistička |
365,25964 |
|
Gornje
i donje planete |
Grupi
donjih planeta pripadaju one koje su, u odnosu na Zemlju, bliže
Suncu: Merkur i Venera. Grupu gornjih planeta čine one koje
su dalje od Zemlje: Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton. |
Gravitacija |
Univerzalno
svojstvo svih materijalnih objekata da se međusobno privlače. Po Njutnovom zakonu
gravitacije dva objekta materije u vasioni privlače se silom koja je proporcionalna
njihovim masama, a obrnuto proporcionalna kavadratu njihovog rastojanja. |
Gravitacioni
kolaps |
Slučaj kada se
zvezda brzo sažima jer pritisak zračenja, upravljenog napolje, postane nedovoljan za
uravnotežavanje gravitacionog pritiska koji je opet upravljen ka unutra. Prilikom ovog
kolapsa dolazi do brzog oslobađanja velike količine gravitacione potencijalne energije.
Kolaps zvezde je iznenadan i katastrofalan. |