Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

 Rečnik "N"

 1-0 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z Č

N
N-I i N-II oblast Oblaci vodonika u galaksiji. U N-I oblasti je vodonik neutralan i oblaci ne mogu da se vide, ali mogu da se proučavaju pomoću radio teleskopa na talasnoj dužini od  21 cm. U N-II oblasti je vodonik jonizovan, uglavnom u blizini toplih zvezda.
Nadir Tačka na nebu dijametralno suprotna od zenita.
N galaksija To je aktivna galaksija sa kompaktnom i vrlo svijetlom jezgrom kojoj je ponekad pridružen i izvor radio zračenja.
Nebeska kugla To je nebo koje se nalazi u šupljoj kugli na kojoj se označavaju položaji raznih nebeskih tela. Svaki pojedini posmatrač se nalazi u centru svoje nebeske kugle tako da posmatrač uvek vidi samo polovinu jer se druga nalazi ispod horizonta. Merenja na nebeskoj kugli se izražavaju u stepenima i ne zavise od udaljenosti posmatranog objekta.
Nebeski ekvator Velika kružnica na nebeskoj kugli koja označava granicu između severne i južne hemisfere i predstavlja nultu točku deklinacije pri merenju u ekvatorijalnom koordinatnom sistemu.
Nebeski polovi Postoje dva nebeska pola; severni i južni. To su dve tačke na nebeskom svodu oko kojih se prividno u toku dana nebo okreće. Te tačke se nalaze u smeru u kojem se proteže zemljina osa. Severni nebeski pol trenutno leži u blizini zvezde Severnjače, a južni u sazvežđu Oktan. Zbog precesije pozicije polova nisu konstantne već kruže po kružnici radiusa 23 stepena. Zemljina osa napravi jedan krug zbog precesije za 25 800 godina.
Nebeski paraleli Kružne linije na nebeskoj sferi čije su ravni uporedne sa ravni nebeskog ekvatora.
Nebeska sfera Zamišljena sfera koja okružuje Zemlju, a čije je središte u posmatračevom oku ili u centru Zemlje.
Neutrino To je elementarna subatomska čestica bez naelektrisanja i skoro bez mase koje skoro da uopšte nemaju interakciju sa drugom materijom.
Neutronska zvezda Kada zvezda mase između 1.5 i 3 masa Sunca kolapsira pod uticajem vlastite gravitacije i sažme se na takvu veličinu da u njoj postoje skoro samo neutroni postaje neutronska zvezda. Neutronske zvezde imaju prečnik od samo 10 km i gustinu od 10 na 17 kg/m3. Neutronska zvezda je ostatak zvezde koja eksplodira u eksploziji supernove.
Nova To je zvezda kojoj se u kratkom vremenu naglo poveća svetlina, za oko 10 magnituda, da bi nakon toga počela postepeno opadati kroz period od nekoliko meseci. Posmatranja nova su pokazala da se one sastoje od dve vrlo bliske, binarne zvezde od kojih je jedna beli patuljak. Kada druga zvezda u binarnom paru naraste na dovoljno veliku veličinu njena materija počinje teći prema belom patuljku formirajući tako rotirajući disk materije oko njih. Trenutno važeća teorija objašnjava da se materijal akumulira u sloju bliskom površini belog patuljka sve dok zbog pritiska temperatura materije ne bude dovoljno visoka da se u njoj započne nuklearna reakcija. Ukoliko temperatura naraste na 100 miliona stepeni pojavljuje se nuklearna eksplozija.
Nutacija Lagano "klanjane" Zemljine ose, koje potiče od činjenice da je Mesec čas iznad, čas ispod ekliptike i da zbog toga ne privlači Zemljino ekvatorsko ispupčenje u istom pravcu u kojem i Sunce. Iznosi oko 9" na obe strane od svog srednjeg položaja, čija je perioda 18 godina i 220 dana. Dodaje se na pravilnije "naginjanje" Zemljine ose, koje izaziva precesija.