N |
|
N-I
i N-II oblast |
Oblaci
vodonika u galaksiji. U N-I oblasti je vodonik neutralan i oblaci
ne mogu da se vide, ali mogu da se proučavaju pomoću
radio teleskopa na talasnoj dužini od 21 cm. U N-II oblasti
je vodonik jonizovan, uglavnom u blizini toplih zvezda. |
Nadir |
Tačka na nebu
dijametralno suprotna od zenita. |
N galaksija |
To je
aktivna galaksija sa kompaktnom i vrlo svijetlom jezgrom kojoj je
ponekad pridružen i izvor radio zračenja. |
Nebeska kugla |
To je nebo
koje se nalazi u šupljoj kugli na kojoj se označavaju položaji
raznih nebeskih tela. Svaki pojedini posmatrač se nalazi u
centru svoje nebeske kugle tako da posmatrač uvek vidi samo
polovinu jer se druga nalazi ispod horizonta. Merenja na nebeskoj
kugli se izražavaju u stepenima i ne zavise od udaljenosti
posmatranog objekta. |
Nebeski ekvator |
Velika kružnica
na nebeskoj kugli koja označava granicu između severne i
južne hemisfere i predstavlja nultu točku deklinacije pri
merenju u ekvatorijalnom koordinatnom sistemu. |
Nebeski polovi |
Postoje dva
nebeska pola; severni i južni. To su dve tačke na nebeskom
svodu oko kojih se prividno u toku dana nebo okreće. Te tačke
se nalaze u smeru u kojem se proteže zemljina osa. Severni
nebeski pol trenutno leži u blizini zvezde Severnjače, a južni
u sazvežđu Oktan. Zbog precesije pozicije polova nisu
konstantne već kruže po kružnici radiusa 23 stepena.
Zemljina osa napravi jedan krug zbog precesije za 25 800 godina. |
Nebeski
paraleli |
Kružne
linije na nebeskoj sferi čije su ravni uporedne sa ravni
nebeskog ekvatora. |
Nebeska
sfera |
Zamišljena
sfera koja okružuje Zemlju, a čije je središte u posmatračevom
oku ili u centru Zemlje. |
Neutrino |
To je
elementarna subatomska čestica bez naelektrisanja i skoro bez
mase koje skoro da uopšte nemaju interakciju sa drugom materijom. |
Neutronska zvezda |
Kada zvezda
mase između 1.5 i 3 masa Sunca kolapsira pod uticajem
vlastite gravitacije i sažme se na takvu veličinu da u njoj
postoje skoro samo neutroni postaje neutronska zvezda. Neutronske
zvezde imaju prečnik od samo 10 km i gustinu od 10 na 17
kg/m3. Neutronska zvezda je ostatak zvezde koja eksplodira u
eksploziji supernove. |
Nova |
To je
zvezda kojoj se u kratkom vremenu naglo poveća svetlina, za
oko 10 magnituda, da bi nakon toga počela postepeno opadati
kroz period od nekoliko meseci. Posmatranja nova su pokazala da se
one sastoje od dve vrlo bliske, binarne zvezde od kojih je jedna beli
patuljak. Kada druga zvezda u binarnom paru naraste na
dovoljno veliku veličinu njena materija počinje teći
prema belom patuljku formirajući tako rotirajući disk
materije oko njih. Trenutno važeća teorija objašnjava da se
materijal akumulira u sloju bliskom površini belog patuljka sve
dok zbog pritiska temperatura materije ne bude dovoljno visoka da
se u njoj započne nuklearna reakcija. Ukoliko temperatura
naraste na 100 miliona stepeni pojavljuje se nuklearna eksplozija. |
Nutacija |
Lagano
"klanjane" Zemljine ose, koje potiče od činjenice
da je Mesec čas iznad, čas ispod ekliptike i da zbog
toga ne privlači Zemljino ekvatorsko ispupčenje u istom
pravcu u kojem i Sunce. Iznosi oko 9" na obe strane od svog
srednjeg položaja, čija je perioda 18 godina i 220 dana.
Dodaje se na pravilnije "naginjanje" Zemljine ose, koje
izaziva precesija. |