Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

 Rečnik "L M"

 1-0 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z Č

L
Linearni prečnik Pravi prečnik nekog nebeskog objekta.
Loptasto zvezdano jato To su približno sferične skupine stotina hiljada pa čak i miliona zvezda. Najsvetlije loptasto zvezdano jato na noćnom nebu je Omega Centauri kojem se prečnik procenjuje na oko 620 svetlosnih godina. Za to jato se smatra da je jedno od najstarijih (15 milijardi godina). Loptasta jata u našoj galaksiji sadrže najstarije zvezde i nalaze se raspoređene na sferičnom halou oko galaksije.
M
Magnituda [prividna veličina, apsolutna veličina]
Maglina Oblak međuzvezdanog gasa i prašine. Ovaj se naziv u prošlosti upotrebljavao i za objekte za koje se danas zna da su galaksije (npr. "velika maglina" u Andromedi koja se danas naziva Andromedina galaksija). Postoji nekoliko vrsta maglina; emisijske, koje svetle pod utjiajem ultraljubičastog zračenja; refleksijske, koje reflektuju zračenje zvezda; i apsorpcijske, koje se vide kao tamne siluete na svetlećoj pozadini. I neki drugi objekti koji se sastoje od svetlećeg gasa nazivaju se maglinama, pre svega se misli na planetarne magline i ostatke supernova.
Magnetosfera "Spoljašnja granica" planete. Njen oblik i veličina zavise od jačine magnetskog polja i od Sunčevog vetra. Magnetosfera je ograničena magnetopauzom, spljoštenom na strani prema Suncu, a izduženom u dugačak rep na suprotnoj strani. Oblasti prostora u kojima su zarobljene naelektrisane čestice su radijacioni pojasevi. Oni oko Zemlje nazivaju se Van Alenovi pojasevi.
Magnetne bure Iznenadne smetnje u Zemljinom magnetskom polju, koje se ogledaju u smetnjama za radio-veze, kao i u varijacijama igle u kompasu. Njih izazivaju naelektrisane čestice koje šalje Sunce u doba hromosferskih erupcija sa zakašnjenjem od oko 24 časa.
Male planete
Nebeska tela koja su po svim karakteristikama, sem po veličini, slična velikim planetama. Misli se pre svega na asteroide ili na planetoide.
Mafei 1 i 2 Dve galaksije otkrivene na infracrvenim pločama u 1968. godini i identifikovane u 1970. godini kao članovi lokalnog skupa.
Međuzvezdani medij Međuzvezdani medij je difuzna materija unutar galaksija između pojedinih zvezda koje su tipično udaljene nekoliko svetlosnih godina jedna od druge. Pretpostavlja se da je masa međuzvezdanog medija u našoj galaksiji barem desetina ukupne mase. Spiralne galaksije kao što je i naša imaju značajnije količine međuzvezdane materije dok je eliptične imaju vrlo malo ili uopšte nemaju. Međuzvezdani oblaci su mesta gde se stvaraju nove zvezde.
Međuzvezdana prašina To su male čestice u međuzvezdanom mediju. Po veličini mogu biti od 0.005 do 1 mikrometra i u osnovi su pomešane sa gasom u međuzvezdanom medijumu. S obzirom da čini samo 1% mase tipičnog međuzvezdanog medija prašina apsorbuje puno svetlosti i emituje puno infracrvenog zračenja u poređenju sa gasom. Prilikom apsorpcije svetlosti koja dolazi od obližnjih zvezda, međuzvezdanoj prašini se podiže temperatura do nekoliko desetina stepeni iznad apsolutne nule. Na tim temperaturama prašina emituje termalno zračenje sa najvećim intenzitetom u infracrvenom području. Temperature iznad 1500 K uništavaju međuzvezdanu prašinu. Međuzvezdana prašina je najčešće sastavljena od grafita (najčešći oblik ugljenika) i silikata gvožđa, aluminijuma, kalcijuma i magnezijuma. Zbog polarizacijskog efekta smatra se da barem neke čestice nisu loptastog oblika. Smatra se da je najveći deo međuzvezdane prašine nastao od materijala kojeg su izbacile zvezde crveni divovi.
Mlečna staza, Mlečni put, Kumova slama To je naziv za našu galaksiju. Na noćnom nebu se vidi kao magličasta traka koja se njime proteže pa je po tome i dobila svoj naziv. Sa Zemlje se naša galaksija vidi na ovaj način jer se mi nalazimo na jednom od njenih krajeva pa kao da je vidimo sa strane. Ukoliko bi je videli odozgo ili odozdo videli bi je kao spiralnu galaksiju. Mlečna staza je najsjajnija na mestu njenog središta koje se sa Zemlje vidi u smeru sazvežđa Strelca. Ostala sazvežđa kroz koja se proteže Mlečni put su; Perzej, Kasiopea, Labud, Orao, Strelac, Škorpion, Kentaur, Jedro, Bik i Kočijaš. Prečnik naše galaksije je 100 000 svetlosnih godina i sadrži odprilike 200 milijardi zvezda. Centralna izbočina joj je debela 10 000 s.g.,a disk samo 1000 s.g. U spiralnim kracima se nalaze područja stvaranja novih zvezda. Gustoća materije između krakova je manja za faktor 2 ili 3 u poređenju sa gustoćom u kracima. Centar galaksije je jako naseljen i prečnik mu je oko 50 000 s.g. Ovaj centralni sferični deo se naziva galaktički halo i u njemu se nalaze neke od najstarijih zvezda u našoj galaksiji. Sunce se nalazi na udaljenosti od oko 28000 s.g. od središta i zajedno sa celom galaksijom rotira oko njenog središta i potrebno mu je 220 miliona godina da napravi jedan krug. Iz razloga što se svi delovi galaksije ne okreću podjednako naša galaksija konstantno menja svoj oblik.