Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

 Rečnik "V"

 1-0 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z Č

V
Vasiona Sav materijalni svet, neograničen u prostoru, a koji se razvija u toku vremena. Obično se misli na nebeska tela, njihove sisteme, kosmički prostor i sve što ga ispunjava. Proučava je astronomija.
Vertikal Veliki krug koji na nebeskoj sferi seče ravan postavljena kroz vertikalu (upravna na ravan horizonta), a prolazi kroz zenit. Prvi vertikal je veliki krug čija ravan zaklapa prav ugao sa ravni meridijana.
Vertikala Pravac rezultante sila zemljine teže i centrifugalne sile Zemljinog obrtanja oko svoje ose. Materijalizuje se pomoću umirenog viska.
Vizura Prava koja spaja posmatračevo oko i nebesko telo.
Visina Ugao koji zaklapa vizura sa ravni horizonta. Koordinata u Horizontskom koordinatnom sistemu. Pozitivna je ka zenitu (od 0° do +90°), a negativna ka nadiru (od 0° do -90°).
Višestruke zvezde Sistemi od nekoliko zvezda koje su usko povezane međusobnim privlačenjem, a kreću se oko zajedničkog težišta.
Volf-Rajeove zvezde Izuzetno vrele (do 90 000 K) zeleno bele zvezde čiji spektri sadrže sjajne emisione linije vodonika, ionizovanog helijuma, ugljenika, azota i kiseonika. Jedva da postoje apsorpcione linije. Misli se da pripadaju dvojnim sistemima pri čemu svoj spoljašni omotač jedna od njih gubi u korist svog para. Na taj način njena unutrašnjost biva izložena pogledu. Prosečna masa im je oko 10 masa Sunca.

Vreme

Veličina kojom se meri trajanje neke pojave, a koje neprekidno teče i ne može se zaustaviti.
1)Građansko vreme je srednje vreme kojem je dodato 12h, pa 0h ne pada u podne (kao što to uzimaju astronomi), nego u prethodnu ponoć.
2)Zvezdano vreme je zanovano na obrtanju Zemlje oko svoje osovine u odnosu na zvezde. Drugim rečima to je časovni ugao gama tačke.
3)Zonsko vreme je uvedeno kao zajedničko za jednu zonu na Zemljinoj povrsini , kako bi se izbegao nesklad koji nastaje korišćenjem ili zvezdanog ili pravog ili srednjeg ili građanskog vremena. Ono odgovara pravom vremenu srednjeg podnevka u tom pojasu. "Nulta zona" ima vreme Griničkog meridijana. Ukupno ima 24 zone.
Mesno vreme je vreme za sva mesta koja leze na istom podnevku-ona su ista.
Pravo vreme je časovni ugao Sunčevog središta.
Svetsko vreme je zonsko vreme u nultoj zoni koje se podudara sa zapadnoevropskim vremenom. Jednako je Griničkom građanskom vremenu. Označava se UT ili GMT.
Srednje Sunčevo vreme ili srednje vreme je časovni ugao srednjeg ekvatorskog Sunca.
Ukazno ili Dekretsko vreme se uvodi iz ekonomskih razloga. Propisuje se ukazom ili dekretom bilo samo u toku leta, bilo za celu godinu.
I građansko i zvezdano i pravo i srednje vreme se definišu kao odgovarajući časovni uglovi, i to pravog Sunca, Gama tačke, ekvatorskog Sunca, a časovni ugao se meri od posmatračevog meridijana, što znači da su sva ta vremena mesna.

Vremensko izjednačenje Razlika između pravog vremena i srednjeg vremena. Periodično se menja u toku godine, od +14" do -16". Nastaje usled toga što je prividno godišnje kretanje Sunca neravnomerno, zbog Keplerovih zakona i zato što se ne obavlja po nebeskom ekvatoru nego po ekliptici čije ravni zaklapaju ugao od oko 23°5'.
Velike  planete
Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton.
Veliki prasak (Big Bang) To je model istorije svemira koji je nastao iz vrlo zgusnutog stanja materije veličine zrna graška te se nakon eksplozije počeo širiti i širi se sve do danas. Danas poznati zakoni fizike se mogu upotrebljavati u svemiru sve do vremena od 10 na -43 sekundi nakon Velikog praska. Pre tog vremena fizika koju danas poznajemo ne vredi i vrlo je teško opisati događaje iz tog vremena. Prvih milion godina nakon Velikog praska u svemiru se formirala jednolična kugla plazme. Na kraju tog razdoblja zbog širenja svemira i smanjenja gustine temperatura pada do 3000 K što je dovoljno da se elektroni i protoni mogu kombinovati i početi stvarati atome vodonika. Širenje svemira i smanjenje gustine i temperature se i dalje nastavlja sve do danas.
Vidljive talasne dužine To su talasne dužine spektra koje čovekovo oko može videti.
Višestruke zvezde Sistemi koji se sastoje od više zvezda koje su međusobno vezane gravitacijom te se okreću oko zajedničkog težista.