V |
|
Vasiona |
Sav
materijalni svet, neograničen u prostoru, a koji se razvija u
toku vremena. Obično se misli na nebeska tela, njihove
sisteme, kosmički prostor i sve što ga ispunjava. Proučava
je astronomija.
|
Vertikal |
Veliki
krug koji na nebeskoj sferi seče ravan postavljena kroz
vertikalu (upravna na ravan horizonta), a prolazi kroz zenit. Prvi
vertikal je veliki krug čija ravan zaklapa prav ugao sa ravni
meridijana.
|
Vertikala |
Pravac
rezultante sila zemljine teže i centrifugalne sile Zemljinog
obrtanja oko svoje ose. Materijalizuje se pomoću umirenog
viska.
|
Vizura |
Prava
koja spaja posmatračevo oko i nebesko telo.
|
Visina |
Ugao
koji zaklapa vizura sa ravni horizonta. Koordinata u Horizontskom
koordinatnom sistemu. Pozitivna je ka zenitu (od 0° do +90°), a
negativna ka nadiru (od 0° do -90°).
|
Višestruke
zvezde |
Sistemi
od nekoliko zvezda koje su usko povezane međusobnim privlačenjem,
a kreću se oko zajedničkog težišta.
|
Volf-Rajeove
zvezde |
Izuzetno
vrele (do 90 000 K) zeleno bele zvezde čiji spektri sadrže
sjajne emisione linije vodonika, ionizovanog helijuma, ugljenika,
azota i kiseonika. Jedva da postoje apsorpcione linije. Misli se
da pripadaju dvojnim sistemima pri čemu svoj spoljašni omotač
jedna od njih gubi u korist svog para. Na taj način njena
unutrašnjost biva izložena pogledu. Prosečna masa im je oko
10 masa Sunca.
|
Vreme |
Veličina kojom
se meri trajanje neke pojave, a koje neprekidno teče i ne može
se zaustaviti.
1)Građansko vreme je srednje vreme kojem je dodato 12h, pa 0h
ne pada u podne (kao što to uzimaju astronomi), nego u prethodnu
ponoć.
2)Zvezdano vreme je zanovano na obrtanju Zemlje oko svoje osovine
u odnosu na zvezde. Drugim rečima to je časovni ugao
gama tačke.
3)Zonsko vreme je uvedeno kao zajedničko za jednu zonu na
Zemljinoj povrsini , kako bi se izbegao nesklad koji nastaje korišćenjem
ili zvezdanog ili pravog ili srednjeg ili građanskog vremena.
Ono odgovara pravom vremenu srednjeg podnevka u tom pojasu.
"Nulta zona" ima vreme Griničkog meridijana. Ukupno
ima 24 zone.
Mesno vreme je vreme za sva mesta koja leze na istom podnevku-ona
su ista.
Pravo vreme je časovni ugao Sunčevog središta.
Svetsko vreme je zonsko vreme u nultoj zoni koje se podudara sa
zapadnoevropskim vremenom. Jednako je Griničkom građanskom
vremenu. Označava se UT ili GMT.
Srednje Sunčevo vreme ili srednje vreme je časovni ugao
srednjeg ekvatorskog Sunca.
Ukazno ili Dekretsko vreme se uvodi iz ekonomskih razloga.
Propisuje se ukazom ili dekretom bilo samo u toku leta, bilo za
celu godinu.
I građansko i zvezdano i pravo i srednje vreme se definišu
kao odgovarajući časovni uglovi, i to pravog Sunca, Gama
tačke, ekvatorskog Sunca, a časovni ugao se meri od
posmatračevog meridijana, što znači da su sva ta
vremena mesna.
|
Vremensko
izjednačenje |
Razlika
između pravog vremena i srednjeg vremena. Periodično se
menja u toku godine, od +14" do -16". Nastaje usled toga
što je prividno godišnje kretanje Sunca neravnomerno, zbog
Keplerovih zakona i zato što se ne obavlja po nebeskom ekvatoru
nego po ekliptici čije ravni zaklapaju ugao od oko 23°5'.
|
Velike planete |
- Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter,
Saturn, Uran, Neptun i Pluton.
|
Veliki prasak (Big Bang) |
To je model istorije
svemira koji je nastao iz vrlo zgusnutog stanja materije veličine
zrna graška te se nakon eksplozije počeo širiti i širi se
sve do danas. Danas poznati zakoni fizike se mogu upotrebljavati u
svemiru sve do vremena od 10 na -43 sekundi nakon Velikog praska.
Pre tog vremena fizika koju danas poznajemo ne vredi i vrlo je teško
opisati događaje iz tog vremena. Prvih milion godina nakon
Velikog praska u svemiru se formirala jednolična kugla
plazme. Na kraju tog razdoblja zbog širenja svemira i smanjenja
gustine temperatura pada do 3000 K što je dovoljno da se
elektroni i protoni mogu kombinovati i početi stvarati atome
vodonika. Širenje svemira i smanjenje gustine i temperature se i
dalje nastavlja sve do danas. |
Vidljive talasne dužine |
To su talasne dužine
spektra koje čovekovo oko može videti. |
Višestruke
zvezde |
Sistemi koji se
sastoje od više zvezda koje su međusobno vezane gravitacijom te se
okreću oko zajedničkog težista. |