Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

 Rečnik "H"

 1-0 A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z Č

H
Hercsprung - Raselov dijagram Prikazuje vezu između sjaja neke zvezde (apsolutne zvezdane veličine i temperature - spektralne klase).
Horizont Pravi horizont je kružna linija duž koje ravan, postavljena u mislima kroz središte Zemljine lopte, seče nebesku sferu. Prividni horizont je kružna linija koju ravan, postavljena u mislima kroz posmatračevo oko, uporedno se dodirnom ravni (ravni upravnom na vertikalu) na kojoj on stoji, seče na nebeskoj sferi. Prirodni horizont je, manje ili više, kružna linija duž koje nam se nebeski svod oslanja na naš vidik. Četiri glavne ili kardinalne tačke na horizontu su: severna tačka (leži u preseku horizonta sa nebeskim meridijanom, bliža severnom nebeskom polu), južna tačka (leži u preseku horizonta sa nebeskim meridijanom, bliza južnom nebeskom polu), zapadna tačka (leži u preseku horizonta i nebeskog ekvatora, na 90 stepeni od severne tačke, mereno u retrogradnom smislu), i istočna tačka (leži u preseku horizonta i nebeskog ekvatora, na 270 stepeni od severne tačke, mereno u retrogradnom smislu).
Horizontski koordinatni sistem Osnovna ravan je ravan horizonta, početni pravac u njoj je pravac ka južnoj tački, a osnovni smisao je retrogradni. Položaj nebeskog tela određuju dve koordinate: azimut i visina ili azimut i zenitska daljina